Zemlja se okreće brže nego ikad: šta to znači za nas?

Vjerovali ili ne, prije 600 miliona godina, kada su neke od prvih biljaka i životinja lutale zemljom, dan je trajao samo 21 sat. Kako smo došli do današnjeg 24-časovnog radnog dana? Zemlja obično usporava svoju rotaciju za 1,8 milisekundi svakih 100 godina. To možda ne izgleda mnogo. Ali tokom stotina miliona godina, te milisekunde se zaista zbrajaju! Međutim, 2020. godine naučnici su počeli da shvataju da se Zemlja zapravo okreće brže, a ne sporije. To je rezultiralo našim najkraćim danom ikada zabilježenim dok smo pratili dužinu dana pomoću super-preciznog atomskog sata. 29. jul 2022. bio je 1,59 milisekundi kraći od uobičajenog standardnog 24-časovnog dana za atomski sat. 28 najkraćih dana zabilježenih (od kada smo to počeli pratiti prije 50 godina) svi su bili 2020. Šta to znači za nas?

Kako uopće znamo koliko se Zemlja brzo okreće?

Kako možemo izračunati Zemljine rotacije u milisekundi? Odgovor su atomski satovi. Ovi satovi mjere frekvenciju vibracija atoma kako bi pratili vrijeme nevjerovatno precizno. Prvi atomski sat izgrađen je u Velikoj Britaniji 1955. Godine 1968. definicija sekunde je postala dužina vremena od 9,192,631,770 ciklusa zračenja tokom prijelaza između dva energetska stanja cezijuma-133. Zbog toga se atomski satovi ponekad nazivaju i cezijum satovi. Savremeni atomski satovi su tačni do 10kvadriliontinke sekunde. Prvi su bili tačni samo do 100 milijarditi dio sekunde.

Koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) je vrijeme koje pomaže da se svi drže na istoj vremenskoj liniji u cijelom svijetu. Zasnovan je na Međunarodnom atomskom vremenu (TAI). Međutim, UTC je 37 sekundi iza TAI-a zbog preskočnih sekundi i činjenice da je UTC startao oko 10 sekundi iza TAI-a. TAI je prosječno vrijeme između 450 atomskih satova u više od 80 laboratorija širom svijeta. Korišćenje ovih hiper-preciznih satova za praćenje tačne količine vremena potrebnog Zemlji da izvrši punu rotaciju pomaže nam da pratimo tačnu dužinu dana.

Koji faktori utiču na brzinu okretanja Zemlje?

Postoji nekoliko stvari koje mogu utjecati na brzinu okretanja Zemlje, uključujući:

• Pimna sila Mjeseca i/ili Sunca
• Interakcije između različitih slojeva našeg Zemljinog jezgra
• Način na koji je masa raspoređena na površini planete
• Ekstremna seizmička aktivnost
• Ekstremno vrijeme
• Stanje Zemljine magnetno polje
• Glečeri rastu ili se tope

Mnogi stručnjaci vjeruju da se Zemlja brže okreće zbog topljenja glečera kao posljedica klimatskih promjena, kao i zbog povećanih zaliha vode u rezervoari na sjevernoj hemisferi. Većina ovih stručnjaka također vjeruje da je ovo ubrzanje samo privremeno i da će u nekom trenutku Zemlja hoćevratiti se na svoje tipično usporavanje.

Šta to znači ako se Zemlja okreće brže?

S obzirom na prirodne katastrofe i stres u posljednjih nekoliko godina, nije iznenađujuće da mnogi ljudi na društvene mreže su se uplašile kada su saznale ovu vijest. Zvuči neočekivano. Većini ljudi se rotacija Zemlje čini vrlo stabilnom i stabilnom. Međutim, dnevno varira za malenu, neprimjetnu količinu.

Prema naučnicima NASA-e, iako je najkraći dan ikada zabilježen 29. juna 2022., taj dan se ne približava ni najkraćem danu u istorije naše planete. Većina stručnjaka vjeruje da je povećanje brzine okretanja naše planete unutar normalnih fluktuacija i da nema razloga za brigu. Međutim, neki su zabrinuti zbog potencijalnog uzroka.

Kao što je spomenuto, mnogi stručnjaci vjeruju da bi brže okretanje moglo biti uzrokovano promjenjivim uvjetima zbog klimatskih promjena. Na ovaj način, ljudi bi mogli indirektno mijenjati važne detalje o budućnosti naše planete, čak i do toga koliko se brzo okreće!

Kako se nosimo sa Zemljom koja se brže okreće?

Mnogi od naše moderne tehnologije se oslanjaju na hiper-precizno mjerenje vremena od atomskih satova za koordinaciju uključujući:

• GPS satelite
• Pametne telefone
• Kompjuterske sisteme
• komunikacijske mreže

Ove tehnologije su tkivo našeg današnjeg funkcionalnog društva. Ako atomski satovi postanu manjiprecizno zbog neočekivano kratkih dana, neke od ovih tehnologija bi mogle početi imati problema ili doživjeti prekide. Međutim, postoji rješenje za ovo.

U prošlosti su prestupne sekunde bile uključene u atomsko mjerenje vremena kako bi se objasnilo usporavanje Zemljinog okretanja. Ako znamo da se Zemlja kreće brže, a ne sporije, možda bi bilo moguće ukloniti prijestupnu sekundu umjesto dodavanja jedne. To bi moglo biti najbolje rješenje da nas sve održi na pravom putu ako Zemlja nastavi ovaj trend bržeg okretanja.

Neki tehnološki stručnjaci tvrde da bi sam čin dodavanja u prijestupnoj sekundi mogao uzrokovati prekide tehnologije jer nije testiran u velikim razmjerima. Međutim, naučnici vjeruju da je to najbolji način da nas sve držite na pravom putu za ispravan tajming na duge staze.

Sljedeće

• Koliko je Pluton udaljen od Zemlje, Sunca , I druge planete?
• Ima li životinja u Černobilu?
• Najsmrtonosnije prirodne katastrofe svih vremena