Koliko drveća ima na svijetu?

Koliko drveća ima na svijetu?
Frank Ray

Drveće naše planete jedno je od najvažnijih biljaka. Zapravo, oni igraju ključnu ulogu u mnogim aspektima naših života. Na primjer, drveće doprinosi kvaliteti zraka apsorbirajući zagađivače i oslobađajući kisik. Nadalje, oni također igraju ključnu ulogu u apsorpciji vode kako bi se spriječile prirodne katastrofe kao što su poplave i klizišta.

Drveće u svijetu također je dom mnogim vrstama insekata, gljiva, mahovina, sisara i biljaka. Jasno je da je drveće ključno za održivost naše planete zbog svoje čvrste pouzdanosti. Dakle, jeste li se ikada zapitali koliko drveća ima na svijetu? Ovaj članak će detaljnije razmotriti broj stabala na našoj planeti i kako ona utječu na našu okolinu.

Koliko je drveća na svijetu?

Danas, krčenje šuma i njegovo razorni efekti su hitna pitanja. Krčenje šuma je postalo ozbiljan problem od 1950-ih, kada se dramatično ubrzalo. Dakle, koliko stabala trenutno ima na svijetu? Iako je nemoguće tačno znati koliko stabala ima na svijetu u bilo kojem trenutku, postoje načini da se taj broj procijeni prilično precizno. Satelitska slika je ključ svega ovoga. Procjenjuje se da u svijetu postoji 3,04 triliona stabala, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Drugi način da se to izrazi je da na svakog čovjeka na Zemlji dolazi 422 stabla. Iakoovo može izgledati kao izuzetno ogroman broj, zapravo nije kada se uzme u obzir koliko je sada manje stabala. U davna vremena bilo je 6 biliona stabala, što je otprilike duplo više od današnjeg. Prema većini istoričara, svjetske šume pokrivale su 6 milijardi hektara prije nego što su ljudi stigli. Ipak, definitivno postižemo veliki napredak jer inicijative za sadnju drveća nastavljaju da rastu.

Vidi_takođe: 17 najvećih akvarijuma na svijetu (Gdje se rangiraju SAD?)

Dakle, koliko je drveća bilo na svijetu prije otprilike 100 godina? Možda vam zvuči nevjerovatno.

Koliko je drveća bilo na svijetu prije samo 100 godina?

Kao što smo već spomenuli, planeta je bila prekrivena drvećem prije nego što je čovjek stigao. Bilo je puno drveća i šuma koje su prekrivale cijeli krajolik. Otprilike 3 milijarde hektara šumskog pokrivača danas je ostalo na planeti, samo djelić onoga što je nekada pokrivalo planetu. U jednom trenutku, procijenjeno je da je preostalo samo 70 miliona stabala.

Početkom 1920-ih u Sjedinjenim Državama došlo je do mnogo razvoja, što je dovelo do brzog rasta drvne industrije. Kao rezultat toga, postao je jedan od glavnih pokretača krčenja šuma u Sjedinjenim Državama. Osim toga, u to vrijeme nisu postojali zakoni ili programi o upravljanju šumama. Kao rezultat toga, mnoge šume su uništene, posebno na istočnoj obali, a na njihovom mjestu nije zasađeno drveće. Budući da je u Sjedinjenim Državama 8 postosvjetskih šuma, ovo je bila velika stvar.

Posljednjih godina ljudi su počeli primjećivati ​​negativne efekte manjeg broja stabala na planeti. Kao rezultat sadnje drveća koja je počela 1950-ih, javnost je svjesnija važnosti drveća i šuma. Zato danas ima mnogo više drveća nego što je bilo prije 100 godina.

Sa saznanjem da danas ima više drveća nego prije 100 godina, istražimo koje zemlje imaju najviše stabala.

Koje zemlje imaju najviše drveća?

Iako na planeti ima otprilike 3 triliona stabala, to ne znači da su ravnomjerno raspoređena. Postoji samo pet zemalja koje čine skoro polovinu svjetskih šuma. Te zemlje su Brazil, Kanada, Kina, Rusija i SAD. U međuvremenu, dvije trećine svih stabala nalazi se u samo deset zemalja kao što su Indonezija, Peru, Indija i Australija. Uglavnom, što je država veća, to će vjerovatno imati više drveća.

U smislu da ima najviše drveća na svijetu, Rusija definitivno zauzima prvo mjesto. Sa 642 milijarde stabala, Rusija je zemlja sa najviše stabala! Međutim, ne brinite, Sjeverna Amerika zauzima drugo mjesto zahvaljujući Kanadi. U Kanadi postoji skoro 318 milijardi stabala, koja pokrivaju oko 40% zemlje. Kao rezultat toga, nikoga od vas ne bi trebalo iznenaditi da kanadske šume predstavljaju 30% ukupne površinecele svetske šume! Međutim, u pogledu broja autohtonih vrsta drveća, Brazil, Kolumbija i Indonezija imaju najveći broj.

Broj stabala u ovim zemljama je impresivan, ali šta je sa gustinom drveća? Hajde da vidimo koje zemlje imaju najveću gustoću drveća.

Koje zemlje imaju najbolju gustinu drveća?

Drugi način za klasifikaciju broja stabala na planeti je prema gustini stabala. Gustina drveća mjeri koliko je zemljišta pokriveno drvećem. Unatoč činjenici da neke zemlje imaju više stabala od drugih, to ne znači nužno da imaju najbolju gustinu drveća. Možda će vas iznenaditi kada saznate da Švedska, Tajvan, Slovenija, Francuska Gvajana, Finska i Ekvatorijalna Gvineja imaju najbolju gustinu drveća.

Finska je prva sa 72 644 stabla po kvadratnom kilometru. Prema studijama, finske šume su gušće od većine šuma širom svijeta. Zapravo, 70% Finske je prekriveno drvećem, što je čini jednom od najšumovitijih zemalja u Evropi. Štaviše, Finska sadi 150 miliona stabala godišnje, tako da će se broj stalno povećavati kako godine budu prolazile. S druge strane, u Sloveniji drveće pokriva 60% površine zemlje, sa 71.131 stablom po kvadratnom kilometru.

Možemo li živjeti bez drveća?

Ukratko, ne. Da bi ljudski život postojao, drveće je apsolutno neophodno. Prema studiji koju je sproveo Centar zaGlobalni razvoj, ako ne napravimo nikakve promjene u našoj politici zaštite okoliša, očekuje se da će svijet izgubiti više od milion kvadratnih milja šume zbog krčenja šuma do 2050. godine.

Dobra vijest je da, kao 2020. godine, došlo je do dramatičnog pada stope krčenja šuma u većini zemalja. Ovo je uglavnom zbog brojnih politika koje su sprovedene tokom protekle decenije. Nema sumnje da je drveće izuzetno važno za vazduh koji udišemo, za biodiverzitet, pa čak i za sam život! Nema sumnje da svijet bez drveća nije održiv.

Vidi_takođe: Swan Spirit Animal Symbolism & Značenje



Frank Ray
Frank Ray
Frank Ray je iskusan istraživač i pisac, specijaliziran za kreiranje obrazovnih sadržaja na različite teme. Sa diplomom novinarstva i strašću za znanjem, Frank je proveo mnogo godina istražujući i kurirajući fascinantne činjenice i zanimljive informacije za čitaoce svih uzrasta.Frankova stručnost u pisanju zanimljivih i informativnih članaka učinila ga je popularnim saradnikom u nekoliko publikacija, kako online tako i offline. Njegov rad je predstavljen u prestižnim izdanjima kao što su National Geographic, Smithsonian Magazine i Scientific American.Kao autor bloga Nimal Encyclopedia With Facts, Pictures, Definitions, and More, Frank koristi svoje ogromno znanje i vještine pisanja da obrazuje i zabavi čitatelje širom svijeta. Od životinja i prirode do istorije i tehnologije, Frankov blog pokriva širok spektar tema koje će sigurno zainteresovati i inspirisati njegove čitaoce.Kada ne piše, Frank uživa u istraživanju prirode, putovanjima i druženju sa svojom porodicom.